Inicijativa MINS-a za dopunu Zakona o inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik RS“, br. 36/15, 44/18 – dr. i 95/18)

12/10/2019

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Zoran Kasalović, državni sekretar

Poštovani,

Mreža inspektora Srbije (MINS), nevladina, nestranačka i strukovna organizacija lokalnih, pokrajinskih i republičkih inspektora, čiji je cilj unapređenje inspekcijskog nadzora i kompetencija, položaja i pravne sigurnosti inspektora, podržava Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Vladu Srbije  u reformi inspekcijskog nadzora. Reforma inspekcijskog sistema, izražena u pripremi i donošenju Zakona o inspekcijskom nadzoru, njegovoj primeni, uspostavljanju inspekcijskog nadzora zasnovanog na proceni rizika, osnivanju i radu Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor, pripremi i objavljivanju kontrolnih lista, uvođenju informacionog sistema za inspekcije e-Inspektor, donošenju i primeni Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije sa pratećim Akcionim planom, primeni i promociji preventivno-savetodavnog delovanja, analizi kapaciteta republičkih i lokalnih inspekcija i pripremi Akcionog plana za zapošljavanje novih inspektora, kao i drugim reformskim aktivnostima u ovoj oblasti, temeljno unapređuje inspekcijski nadzor i osnažuje inspekcijsku profesiju.

Kako bi se aktivnosti u reformi inspekcijskog nadzora i osnaživanju profesije inspektora nastavile postojećim ubrzanim tempom, zaokružile obuhvatajuću sve neophodne elemente i sprovele u celosti, dajući željene rezultate, u skladu sa dogovorom na sastanku predstavnika Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i predstavnika Mreže inspektora Srbije od 26.11.2019. godine, dajemo inicijativu za dopune Zakona o inspekcijskom nadzoru. Predlažemo da se u toku 2020. godine pristupi radu na dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, i to u sledećem smeru:

  1. Brisanje preostalih prekršaja inspektora

Da bi struka inspektora bila vrednovana i cenjena kako zaslužuje, nastavićemo da savesno, zakonito, pravilno, etički i odgovorno radimo svoj posao. Izmenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru iz 2018. godine brisana su dva prekršaja protiv inspektora. Smatramo da je potrebno da se brišu i preostali prekršaji protiv inspektora u Zakonu o inspekcijskom nadzoru (član 60). Ovi prekršaji su zaostatak prethodnog vremena kada je vladalo nepoverenje između privrede, države i njenih inspektora, koje je došlo kao posledica dugotrajnog urušavanja inspekcije, što je vodilo neopravdanoj i pokazalo se, neosnovanoj pretpostavci, o povećanju rizika od nesavesnog rada, kao i bojazni Zakonodavca da li će inspektori prihvatiti reformu. Strah zbog koga je Zakonodavac uveo prekršajne odredbe u inspekcijske zakone pokazao se kao neosnovan. Profesionalan pristup inspektora u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru i napori Koordinacione komisije, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i drugih nadležnih organa, MINS, međunarodnih i domaćih institucija i organizacija daju rezultate, pa različite ankete beleže veliki i kontinuiran rast poverenja u rad inspekcija nakon donošenja i primene Zakona o inspekcijskom nadzoru. Kaznene odredbe prema inspektorima, kao zaostatak prethodnog vremena nepoverenja i zatvorenosti, opterećuju Zakon o inspekcijskom nadzoru. Podatak da protiv inspektora nije pokrenut nijedan prekršajni postupak, kao i da prekršaji insepktora nisu propisani u srodnim zakonima u zemljama EU i u okruženju govore dodatno o tome da su ove kaznene odredbe bez dejstva i da bi ih trebalo brisati. Brisanje preostalih prekršaja inspektora iz Zakona o inspekcijskom nadzoru, naravno, ne može ukinuti moguću disciplinsku i krivičnu odgovornost inspektora u skladu sa zakonom. Takođe, brisanje ovih prekršaja, naravno, neće značiti da će inspektori početi da se ponašaju neodgovorno i nesavesno, nego će nastaviti da i dalje odgovorno i profesionalno, u skladu sa zakonima, propisima i etičkim pravilima, obavljaju svoj posao.

  1. Propisivanje pravne zaštite inspektora

Inspekcijska ovlašćenja i odgovornost koju imaju inspektori traže i delotvornu pravnu zaštitu inspektora u praksi. U slučaju da stranka utuži inspektora povodom obavljanja njegove službene dužnosti inspektor se mora braniti sopstvenim sredstvima, što nije logično i pravično, jer inspektor u obavljanju svog posla ne razrešava lične, privatne interese i odnose koje bi imao sa nadziranim subjektima, već postupa u ime države radi zaštite javnog interesa i poštovanja zakona. Mišljenja smo da je potrebno, po uzoru na rešenja uporednog zakonodavstva, propisati da će u slučaju vođenja krivičnog ili drugog postupka kaznene prirode protiv inspektora, koje pokreće privatni tužilac u vezi sa obavljanjem poslova i radnih zadataka inspektora, organ u čijem je sastavu inspekcija predujmiti troškove inspektora u tom postupku, uključujući i troškove zastupanja.

  1. Definisati zvanje inspektor

Karakteristike posla i uslova rada inspektora zahtevaju posebno zakonsko uređenje radnopravnog statusa inspektora, odnosno položaja u službeničkom sistemu. Potrebno je na poseban način urediti položaj, uslove rada, zvanja, vrednovanje rada, materijalno-pravni status, pravnu zaštitu i druga statusna pitanja inspektora. Inspekcijski poslovi, u skladu sa članom 13. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, u odnosu na poslove istog stepena složenosti u okviru organa državne uprave, pokrajinske autonomije i jedinice lokalne samouprave predstavljaju poslove sa posebnim uslovima rada. Smatramo da su se stekli uslovi da se u službenički sistem zakonom uvede zvanje inspektor, sa odgovarajućim stepenovanjem ovog zvanja, saobrazno profesionalnim kompetencijama.

Stojimo na raspolaganju za dodatne informacije i unapred se zahvaljujemo.

S poštovanjem,

Dragoman Paunović, predsednik