KAKO DO BOLjEG INSPEKCIJSKOG NADZORA: Srpska asocijacija za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu potpisala sa Mrežom inspektora Srbije sporazum o saradnji

07/26/2022

Strukovno udruženje Mreža inspektora Srbije i Srpska asocijacija za rušenje, dekontaminciju i reciklažu (Serbian Demolition Association – SDA), potpisali su Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji.

Sporazum predviđa saradnju u oblasti organizovanja stručnih obuka inspektorima, razmena iskustva i davanje predloga za izmene propisa, vezanih za propise iz oblasti zaštite životne sredine, urbanizma, građevine i komunalne infrastrukture , kako bi bolje obavljali inspekcijski nadzor i sprovođenje naloženih mera posebno onih iz komunalne i građevinske oblasti.

Očekivanja su da će ovakav vid saradnje doprineti unapređenju inspekciskog nadzora i unapređenje uslova života sa aspekta očuvanja životnog prostora i zaštite životne sredine.

Cilj je da se inspektori osposobe za rad na terenu a od toga će koristi imati i građani jer će rešenja državnih organa i sudske presude, moći da se brže sprovode u praksi.

Kako je i država zagušena ogromnim brojem neizvršenih rešenja od ovakvog jednog sporazuma korist će imati i državni organi jer će sistem biti uređeniji i pravno sigurniji.

Vesna Polumirac, koordinator za upravljanje projektom u Mreži inspektora Srbije izjavila je da je ovaj sporazum od značaja jer jača inspekcijski nadzor.

Prema njenim rečima, ideja je da se iskoriste znanje i iskustvo koje SDA ima i da se to sve pretvori u plodonosne rezultate u praksi.

„Ideja je da se iskoriste iskustva ove Asocijacije da ojačamo naše inspekcijske službe. Prepoznato je da je nama, kao inspektorima, potrebna stručna saradnja i neka vrsta uputstva i pomoći da ojačamo naš inspekcijski nadzor. Naročito je to važno građevinskim inspektorima i inspektorima za zaštitu životne sredine, inspektorima za zaštitu na radu i komunalnim inspektorima“, objasnila je Polumirac.

 Ona je dodala da svaki inspekcijski nadzor gubi svoj smisao, ako se adekvatno ne sprovede do kraja.

„Nemamo problema sa sprovođenjem izvršenja ili naplate novčane kazne, jer to ide kroz Zakon o prekršaju ali problem imamo kod sprovođenja rešenja komunalnih inspektora i građevinskih inspetora“, navela je ona.

Istakla je da je ovo veoma značajno za građane Srbije.

„Za njih će biti važno da se, na primer, deponije zbrinjavaju na adekvatan način. U slučaju da postoji neka deponija koja se vodi na N.N. lice, ili mi procesuiramo vlasnika ili korisnika parcele. To konkretno znači da ćemo mi imati obučenu osobu koja će sprovesti to izvršenje i gde će nam Asocijacija pomoći kako da sprovedemo to rešenje, da nas obuči kako ćemo upravljati tim otpadom. Građani, logično nisu ni svesni, a čak ni mi inspektori, koja tu sve vrsta otpada postoji“, pojašnjava Polumirac.

Dodala je da će biti sprovedene obuke kako ukloniti divlju deponiju, bez štete po samo zemljište gde je deponija bila, a i za stanovništvo koje živi u blizini.

 Izvršenje ne može da se sprovede samo tako što ćete vi taj otpad da natovarite i odvezete negde. Morate znati vrstu tog otpada a uglavnom iz iskustva mogu da vam kažem da se to nekontrolisano deponuje, da vam ne kažem koliko divljih deponija imamo u Srbiji. Tu se deponuje nameštaj, šut, smeće, ostaci od ambalaže, sve to završi u zemljištu, a zatim u životnoj sredini. Mi nemamo podatak šta je sve završilo u zemljištu, navela je ona.

Cilj je, dodaje i da se ojačaju kapaciteti lokalnih samuprava.

„Da se lokalna samouprava ojača kroz implementaciju i primenu zakona, konkretno vezanih za zaštitu životne sredine i upravljanje otpadom i pravilno zbrinjavanje otpada i njegov dalji tretman kroz dobijanje novih proizvoda. Konrektno, što se tiče građevinskog otpada 90 odsto tog otpada može da se reciklira (zakonska obaveza je 70 procenata) i tako ostvari ogromna dobit i ušteda u materijalu. A ne da nam taj otpad završava u životnoj sredini i da devastiramo životni prostor“, rekao je on.

Ona je navela da organizacija Mreža inspektora Srbije broji oko 2000 inspektora. Članovi udruženja su republički, pokrajinski i inspektori lokalnih samouprava. Podsetila je i da je ovo veoma odgovoran posao. Da bi neko bio inspektor, treba da dobro poznaje zakon i ima posebna stručna znanja iz svoje izvorne nadležnosti.

Udruženje čine inspektori rada, zažtite životne sredine, tržišni, veterinarski, sanitarni, prosvetni, poljoprivredni, turistički inspektori, saobraćajni i građevinski inspektori.

Očekuje i da SDA i Mreža inspektora Srbije imaju svoje zajedničke projekte na jačanju svesti građana, kako bi uvideli kako je sve ovo o čemu govori, opasno i za njihov život.

„Mi smo došli do analiza da imamo mali broj inspektora iz oblasti zaštite životne sredine. Konkretno Srbija broji 4000 inspektora, gde je samo u oblasti zaštite životne sredine potrebno 2.000 do 3000 inspektora da bi pokrili sve što je potrebno. Ukupno imamo možda samo šest republičkih inspektora koji se bave otpadnim vodama. Sličan je broj i u Gradu Beogradu“, kaže Polumirac.

Bolja komunikacija inspektora sa građanstvom

Predsednik Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminciju i reciklažu Dejan Bojović ocenio je da je reč o sporazumu koji je veoma značajan korak ka boljoj komunikacija inspektora sa građanstvom i što bolje upoznavanje sa oblastima i materijalima u građevinarstvu i u drugim oblastima.

„Sporazum koji smo potpisali sa Mrežom je važan u cilju daljeg razvijanja Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminciju, jer je jedan od naših ciljeva edukacija kadrova i stvaranje novih zanimanja na tržištu rada, odnosno pravljenje kratkih kurseva za užu specijalizaciju iz određenih oblasti kojima se mi bavimo. Mreža inspektora je prepoznala naš rad, trud i znanje u naše mesto u zemlji i Evropi i našli smo naš zajednički interes i cilj da ovu saradnju podignemo na nivo Sporazuma koji će se u dogledno vreme proširiti i na druge oblasti“, rekao je Bojović.

Bojović je rekao da će stručno usavršavanje inspektora na kursevima biti sadržajno, jer je važno da inspektor zna kako da na brz i efikasan način ispita materijal na koji je naišao.

„Važno je da inspektor zna ko može brzo da ispita materijal da bismo dobili pravu labaratorijsku sliku gde se šta nalazi i sa druge strane imamo iskustveni način jer ćemo kroz praksu da ih uvedemo u skrivena mesta gde se nalaze opasni materijali i što je najvažnije, da obučimo i inspektore i izvođače radova kako da se ukloni taj materijal, štiteći javno zdravlje i da vidimo u saradnji sa državom mesta za trajno zbrinjavanje takve vrste materijala.

 

On je poručio da je za državu važno javno zdravlje stanovništva.

To bi trebalo da bude cilj svake državne uprave, pa i ove. Ovo jeste prvi korak, u cilju podizanja svesti i edukacije, kako organa koji kontrolišu radove tako i da građanstvo da zna koliko je loš uticaj sadašnjih loših navika bacanja otpada na sredinu u kojoj žive, a te navike su u Srbiji postale gotovo pravilo“, objasnio je Bojović.

Ojašnjava da je Srbija puna deponija i šuta koji se bacaju svuda a da mi nismo ni svesni koliko to utiče na na investicono pozicioniranje u svetu.

„Zemlja na kojoj je bila deponija, je zauvek zagađeno zemljište. Vama nijedan investitor neće da dođe na mesto gde je bila deponija. To ispituju svi. Gde god je nasut teren ne žele da dođu. Ovo za šta se mi zalažemo je da toga nema. Ono što je još važno napomenuti je da mi nemamo zanimanje, odnosno da se neko kroz sistem školstva obrazuje da se bavi ovim problemima“, objasnio je Bojović na kraju u čemu je još značaj ovog sporazuma.

 

Izvor:Kuća dobrih vesti